Labrador retriver nije slučajno jedan od omiljenih rasa pasa. Visoka inteligencija, stabilan temperament, mirna narav, velika ljubav prema čoveku i želja za radom čine ga idealnim kako porodičnim tako i radnim psom uvek spremnim za akciju.

POREKLO
Rasa Labrador vodi poreklo sa ostrva Njufaundlend i tada su te pse zvali Leser (Lesser), što znači mali. Psi odličnih plivačkih sposobnosti pomagali su ribolovcima, vukli manje čamce kroz hladnu vodu i učestovali u svakom zadatku koji uključuje plivanje. Zbog visokog poreza i taksi koje je država naplaćivala ova rasa je gotovo nestala sa tih prostora. Na svu sreću 1800. godine nekoliko primeraka ove rase donešeno je u Englesku gde su ih ukrštali sa retriverima. Tako je nastala rasa Labrador retriver svih karakteristika kao i danas. U početku odgaivači su favorizovali crne pse, dok su žuti i boje čokolade bili nepoželjni. Do 1900-te ovaj trend je prestao, a sve boje i varijacije bile su prihvaćene. Rasa je zvanično priznata 1903. godine od strane Engleskog kinološkog kluba, a 1917. godine od strane Američkog kinološkog kluba. Popularnost ove rase konstantno raste u celom svetu, a u Americi je Labradior retriver još od 1991. godine najzastupljeniji porodični pas.

Labrador 1

TELESNE KARAKTERISTIKE
Labrador retriver spada u srednje velike pse. Karakteriše ih jaka telesna građa i čvrste kosti. Telo je nešto duže u odnosu na visinu. Široka glava i jake čeljusti omogućavaju mu da donese i teži plen kao što su velike kanadske guske. Snažne noge i šape sa plovnim kožicama čine ga savršenim plivačem. Dlaka je kratka, ravna i gusta, a poddlaka meka pa je ovaj pas otporan na sve vremenske uslove, a krzno posebno štiti od ledene vode. Prihvatljive boje dlake su crna, žuta i čokolada. Njihov izraz je prijateljski, oču su braon ili kestenjaste boje, a njuška srednje dužine ne previše duguljasta.
Američki standar za ovu rasu za nijansu varira u odnosu na engleski. Mužjaci su od 57 do 62 cm u visini grebena i težine imeđu 29 i 36 kg. Ženke su nešto sitnije, visine u grebenu od 55 do 60 cm i težine između 25 i 32 kg.

Labrador 2

TEMPERAMENT
Malo drugih rasa zaslužuje toliku popularnost kao Labrador retriver. Oni su odani, poslušni, nežni sa decom, odlično se slažu sa drugim psima ili drugim kućnim ljubimcima. Vrlo su aktivni i razigrani pa im treba dosta fizičke i mentalne aktivnosti kako bi ostali zdravi. Vole da stalno nešto nose u ustima, pa će uživati da žvaću granu. Iako su im čeljusti dosta jake, Labrador može da nosi jeje u ustima i da ga ne slomi jer su dosta nežni i pažljivi. Uživaće u jurcanju za lopticom, frizbijem ili granom. Reč je o visoko inteligentnim psima koji se nalaze na sednom mestu Korenove skale. Spoj inteligencije, poslušnosti, želje za treningom, jakog njuha, odličnih plivačkih sposobnosti, brzine, atletske građe i privrženosti vlasniku čine ga savršenim radnim psom. Labrador retriver se uspešno koristi za detekciju droge, dinamita, lopova, švercera i terorista pri mornarici, vojsci i policiji. Posebno su uspešni u radu sa osobama sa invaliditetom. Od svih terapijskih pasa vodiča, 60-70% pasa čine Labradori. Oni najbrže i najbolje završavaju ovu zahtevnu obuku, ostavljajući daleko iza sebe rase kao što su Zlatni retriver i Nemački ovčar. Nežni su prema deci i vole ljude pa su odlični porodični psi. Zahtevaju dosta igre i aktivnosti, a nikako ih ne treba zapostavljati jer tada pate. Nisu dobri čuvari jer slabo laju i poverljivi su prema strancima.

Labrador stenci

NEGA I ZDRAVLJE
Pored intezivne fizičke i metalne aktivnosti, ovi psi zahtevaju redovno četkanje. Linjaju se sezonski dva puta godišnje, a u mestima gde je umerena klima mogu se linjati i tokom cele gdine. Labradori su dosta alavi i stalno nešto žvaću. Treba voditi računa da pas ne jede više od propisane porcije jer su skloni gojenju što može dovesti do niza zdravstvenih problema. Pored redovne vakcinacije, peporučuje se snimanje kukova jer mogu patiti od displazije kuka i laktova. Neki Labradori mogu patiti od distrofije rožnjače ili atrofije mrežnjače. Generalno reč je o relativno zdravoj rasi i njihov životni vek je između 10 do 12 godina.